Direktorat za strance UDI bjavio je ovih dana rezultate svog do sada najopsežnijeg istraživanja o integraciji stranaca u norveško društvo, koji su ovdje došli iz nezapadnih zemalja. Istraživanje je bazirano na stručnoj obradi mnoštva podataka o izbjeglicama i azilantima pohranjenim u državnim data-sistemima, kao i 43 susreta koje su sve regionalne kancelarije UDI-ja proteklih par godina imale u 43 male i srednje velike komune. Zanimljivo je da su u njima u najvećem broju nastanjeni Bosanci. Osnovni zaključak istraživanja je da su komune u velikoj mjeri zadovoljne sa rezultatima integracije doseljenika iz nezapadnih zemalja, posebno kada se radi o djeci i mladima. Pokazalo se da mnogi projekti integracije daju dobre rezultate, u skladu sa postavljenim ciljevima i namjerama domaćina prema strancima. Komune su najviše zaokupljene nastojanjem kako što prije doseljenike skinuti sa socijalne pomoći i osposobiti ih da se izdržavaju vlastitim radom. Istraživanje je pokazalo da 38 od 43 komune koje su bile uzorak u istraživanju, uslovljavaju primanje socijalne pomoći strancima, njihovim učešćem u nekom od oblika obrazovanja i stručnog osposobljavanja koje ih treba dovesti do posla. Prema mišljenju komuna, to daje dobre rezultate. Tu praksu uslovljavanja socijalne pomoći u UDI-ju su primili sa iznenađenjem. Jedan od direktora UDI-ja, Elisabeth Sem Christiansen kaže da nije potpuno jasno da li komune odbijaju dio socijalne pomoći u slučajevima odbijanja učešća u raznim kursevima i stručnom osposobljavanju. Istraživanje je takođe pokazalo da su komune zadovoljne svojim projektima jačanja kontakata stranaca i Norvežana, ali da nisu u potpunosti zadovoljni postignutim na tom planu do sada. Norveške komune nisu zabrinute pojavama rasizma prema strancima, ali sa pažnjom prate razvoj takvih predrasuda. Priznaje se da je ta pojava najrasprostranjenija na području zapošljavanja i tržišta stanova i kuća. Registrovano je takođe da brža integracija djece u norveško društvo više ovisi o obrazovanju njihovih roditelja, nego o etničkoj pripadnosti djece. Analiza podataka o strancima daje i druge zanimljive rezultate. Tako na primjer usamljenost je najveća među Lancima, a najmanje među Čileancima, zatim Turci i Iranci idu najviše na izlete od svih doseljenika, većina stranaca izjavljuje, osim Somalijaca, da imaju dobre norveške prijatelje. Kad je o zaradi riječ, Turci u najvećem broju žive od plata, dok Pakistanci najuspješnije od svih izbijaju krune za život privatnim biznisom. Somalijci i Bosanci, opet, najviše zavise od socijalne pomoći. I za kraj, pokazalo se da Čileanci, Iranci i Srilankanci imaju veće Obrazovanje u prosjeku od Norvežana, dok Pakistanci, Turci i Vijetnamci imaju niska obrazovanja.