Na mojim botanickim ekskurzijama imao sam uvijek pred ocima kao glavnu cijelj: razmatranje endemicnih biljaka u okupiranim zemljama. Predavajuci javnosti skromne rezultate mojeg istraživanja, mislim ih motivirati tim, što moram reci, da se omegjašenje zemljišta tog bilja, može postici samo što moguce cešcom interpolacijom nalazišta i da se u biljevno geografskom ohziru može sastaviti zaokružena slika flore samo svestranim i potankim istraživanjem. Ja uzeh u opseg ove crtice samo takove vrste, koje su do sada iskljucivo samo u okupiranim zemljama posmatrane bile, te sam se obazreo samo na one, kojijem sam otkrio nalazišta sam sobom. Najviše mi materijala dade u tu svrhu pat na Golu Jahorinu, planinu u okružju sarajevskom, na koju se uspesmo u mjes. junu 1889. možda kao njezini prvi sakupljaci prirodnina, ja i gosp. Eeiser. Nešto nagjoh i u okolini Sarajeva, a nešto u okolini Muharnice (jednog dijela planine Plaše kod Rame u Hercegovini). Izvještaje o detaljnim slikama vegetacije ovih dviju planina pridržajem sebi za docnije vrijeme. Dokazi za moje podatke nalaze se u herbariju zem. muzeja, a i u mojem privatnom herbariju. Crocus Vilmae nov. spec. mihi. "Vec dvije godine posmatrah u rano proljece na obronku sedla izmegju Kovacica i Lukavice blizu Sarajeva vrstu Crocusa (podlijesak divlji šafran), koji mi se svojim vitkim likom ucini razlicit od Crocusa Heuffelianus-a Herb. i Crocusa albiflorus-a Kit., sa kojima se nalazi u društvu. Ponajprije naslucivah u njemu hibrida (meleza) izmegjn ovih dviju vrsta; ali na brzo odstupih od tog mnijenja, kada su ga potanko i tacno istražila g. g. Dr. pl. Beck i Dr. Velenovskv, kojima se moram najtoplije zahvaliti na njihovom dobrohotnom razjašnjenju. Moja biljka spada zajedno sa Crocus Heuffelianus-om Herb. i Crocus albiflorus-om Kit. megju oblike Crocus vernus-a Wulf,, ali je ipak od ovog, kao i od poznatih oblika specificno razlicita. Bijela je biljka manja i vitkija, cijev perigona po cijeloj duljini špatom pokrivena, rub perigona jedan i po centimetra dugacak, tri spoljašna vrška perigona tamnoljubicasta sa još tamnijim prugama, a tri nutarnja vrlo svjetlo ljubicasta cesto bijela sa mrkijim ljubicastim prugama. Prašnici su intenzivno žuti i skoro tako dugacki, koliko je dugacak rub perigona, njuška tucka, koji je kraci od prašnika, je narancasto-žuta, i malo zubocasta. Lišce je uzano linealno, na vršku tupo odsjeceno, dvostruko žljebasto, a radi odebljalih okrajaka skoro da je bez mezofila. Žilice (tkanja) ljuske lukovice jake su, jedna na drugu prilegle, cesto smršene. Ždrijelo perigona ima kratke privjeske. Dlake su u Crocus vernus-a Wulf. mnogo vece. Biljka cvate u martu i pocetkom aprila, uvijek docnije, nego Crocus Heuffelianus i albiflorus. Slobodan sam ovu novu vrstu na cast Njez. Preuzvišenosti gospogji Vilmi plem. Kallaj imenovati „Crocus Vilmae". Do sada nagjoh tu vrstu na vlažnim livadama samo na Hridu i izmegju Kovacica i Lukavice. Da se citalac što tacnije upozna ovom biljkom, dodajem njenu sliku, izvedenu u bojama vjerno po naravi po g. slikaru E. Arndtu. Avena Blavii Aschers. et Janka. (Vrsta zobi). U pukotinama stijena (sklopa Trijeske) na Goloj Jahorini. Lilium bosniacum G. Beck. (Vrsta ljiljana). Naalpinskimi pod-alpinskim livadama Gole Jahorine kod Viteza, Pala, Kasijeg dola, Jamica, Kobiljeg dola i Trnove. Veratrum album L. var. bosniacum G. Beck, (Vrsta cemerik'e). Na alpinskim i podalpinskim pašnjacima Gole Jahorine. Na Muharnici dokleu bukva dopire. Iris Reichenbachii Heuffel. var. bosniaca G. Beck. (Divlji sabljic, macinac, zambak). Na prisojnim obroncima stijena Trijeske (Jahorina). Pojedince u pukotinama stijena na Muharnici. Orchis bosniaca Gr. Beck. (Vrsta kacuna). Ovu interesantnu vrstu, koja se mogla posmatrati samo kraj velikog jezera na Treskavici planini kod Trnove, nagjoh srecom na hiljade komada i na cijelom kompleksu Gole Jahorine. Ta biljka raste u mnogobrojnim, rastrošenim škriljavcem i crvenom zemljom ispunjenim udubinama i po visokim ravninama alpinskog predjela, ali silazi i dolje do šumskih livada prema Kasijem dolu i prema Jamicima sve do 1300. m. nad morem. Rijetko sam nalazio tu biljku na Crnom Vrhu, na tom sjevero-istocnom ogranku Jahorine i kod vrela Spasovca na Treskavici. Aceras caprina Lindl. var. calcarataG. Bek. (Vrsta bezostruške). U grmlju na visini sedla izmegju Kovacica i Lukavice blizu Sarajeva. Draba lasiocarpa Rochel. var. Draba bosniaca G. Beck. (Vrsta gladuša). Na stijenama Muharnice (Plasa) i Trijeske (Jahorina). Saxifraga Blavii Engler. (Vrsta kamenike). Na svim vrhovima Gole Jahorine i Plaše planine. Cvtisus cilialus Wahlenb. var. bosniacus G. Beck. (Vrsta zano-vjeta). Na vrhuncu Košuce na Jahorini planini. Primula bosniaka G. Beck. (Vrsta ljubice). Rasuta je oko Sarajeva, nigdje je nema mnogo. Megju praroditeljima blizu Jovankinog vrela i blizu , Kozije cuprije i na Trebevicu kod Sarajeva. Cvate kasnije od Primule acaulis L. f. tomentosa G, Beck., ali prije nego li Primula suaveolens Bertol. Primula acaulis L. f. tomentosa G. Beck. (Vrsta ljubice). Oko Foce, Bastaša, Dstikoline i Trnove. Gentiana acau*lis L. var. dinarica G. Beck. (Vrsta vladisavke) 4 Na jednoj livadi u predalpinskom predjelu Vucije Luke blizu Sarajeva. Vrlo rijetka na Jahorini. Gentiana angulosa M. Bieberst f. angulosa G. Beck. (Vrsta-1 vladisavke). Na vlažnim alpinskim livadama na Crnom Vrhu (Jahorina). Scrophularia bosniaca G. Beck. (Vrsta strupnika). Na vlažnim partijama stijena u predalpinskom predjelu Jahorine na uzlazu od Kasijeg dola; regje na Muharnici. Euphrasia ramosissima Reut. var. dinarica G. Beck. (Vrsta zorice, vidice). U klancu Miljacke kod Kozije cuprije blizu Sarajeva po stijenama, kojima voda rominja. Stachvs Sendtneri G. Beck. (Vrsta cistaca). U Doljankinom dolu blizu Rame. Orobanche Pancicii G. Beck. U Kasijem dolu, na Vitezu, Goloj Jahorini, u Doljankinom dolu i na Tovarnici kod Rame. Plantago reniformis G. Beck. (Vrsta trpuca). Rasprostranjen po alpinskom predjelu Jahorine. Crepis incarnata Taus