I. Na putu od 5.—26. jula god. 1891. kroz bihacko okružje radi botanickih istraživanja, a u glavnom pravcu od Novog preko Vranograca, Cazina, Bihaca i Petrovca cak do okružne megje, pri cemu sam se popeo na obje najviše tacke Grmec-planine: na Gredoviti vrh 1209 m. i Crni vrh 1604 m., kao i na južno od Petrovca položenu Klekovacu planinu 1961 m. i Osjecenicu planinu 1795 m., sabrao sam osim raznovrsnog gradiva, dragocjenog za floru sjeverozapadne Bosne, još i nešto biljaka, koje prije publikacije cjelokupnog rezultata sa puta saopštavam kao novitete iz posjednutog podrucja. Za ocjenu ovijeh novina bješe mi mjerodavna samo dojakošnja floristicka književnost o posjednutom podrucju; na nesaopšteno gradivo, pošto mi je nepoznato, naravno da se nijesam mogao obazrijeti. Ogledi za moje podatke nalaze se u herbariju zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i u mojoj privatnoj zbirci. Aspidium Thehjpteris Sw. Ovaj paprat, koji Kanitz i Aschersohn spominju za Hercegovinu, ne spominjuci pobliže gdje se nalazi (Blau kaže u jezeru Borke), sabrao sam u jednoj mocvari kod Vranograca (Bosna) pri 163 m. morske visine na palaozojskoj formaciji. Ista biljka cini ondje u silnoj množini u društvu s vrbama i šašom skoro neprobojan gustiš. Asparagus tenuifolius Lmk. Za Hercegovinu poznato, za Bosnu novo. Na kamenitim proplancima na „Velikoj gomili" kod Cazina na 797 m. morske visine; podloga trias-vapno. Ctjpripedium Calceolus L. Našao sam ovu krasnu orhideju na žalost vec ponešto uvehlu, u malo primjeraka na kamenitim, rijetko šumovitim obroncima na podnožju Klekovace planine blizu Petrovca i to duž puta „Kuzmanovoj vodi" na uzlasku od Drinica; morska visina oko 900 m., triasno-vapno. Novo za Bosnu, za Hercegovinu napomenuto u „Katalogu" od Aschersohna i Kanitza. Goodt/era repens B. Br. Izmegju mahovine u društvu sa Blechnum spicant, Lvcopodium selago, Lveopodium clavatum, Corrallorhiza innata i Neottia Nidus avis u sjenovitim jelovim šumama na Klekovaci, Osjecenici i Grmec-planini, dopiruci do zatvorenog predalpinskog šumskog regiona. Opaženo na krednom i Jura-vapnu u visini do 1400 m. Nova biljka za cijelo okupaciono podrucje. Hottonia palustris L. Sa Potamogeton natans, Myriophyllum verticillatum i dr. u jednoj mocvari kod Vranograca. Rijetko. Novo za okupaciono podrucje. Bhodiola rosea L. Ovu u Karpatima, Sudetima, Krušnim gorama, Vogesima i Alpama rasprostranjenu biljku našao sam na moje veliko cudo prvi put na Klekovaci planini, gdje u alpinskom regionu do 1976 m. visoki vrhunac penjuci se svojim krasnim žuto-crvenim lažnim ambrelama pokraj Gnaphalium Leontopodium, Dryas octopetala, Potentilla Clusiana Bartsia alpina i dr. pokriva pukotine stijena i zidove. Našao sam je na grebenu Male i Velike Klekovace i na Osjecenici planini, gdje se još pojavljuje na stijenama u predalpinskoj šumi (1600—1795 m.) Brdska je formacija u obadvije planine kredno vapno. Novo za okupaciono podrucje. Car damine Trifolia L U vlažnim, stjenovitim šumama na Klekovaci, Osjecenici, Grmecu i to kako u šumama Gredovitog vrha tako i u onijema Crnog Vrha, u 1000—1400 m. morske visine, na krednom i Jura-vapnu. Novo za okupaciono podrucje. Ranunculus rutaefolius L. Pojava ove u Alpama, Karpatima, Pirenejima i hrvatskom gorju rasprostranjene vrste ogranicena je za okupaciono podrucje samo na strane i vrletne odronke alpinskog regiona Klekovace i Osjecenice planine, na 1700—1900 m. morske visine. Nalazi se u hrpama narocito u mehkim kamenitim odroncima na podnožju strana; vrhovne grebene izbjegava, jer u cvrstom kamenju nema životnih uslova prave ruševinske biljke. Našao sam ovu biljku u društvu sa Ranunculus scutatus, aconitifolius i Rhodiola rosea. Podloga kredno vapno. Paeonia corallina lietz. Ovu vrstu, koja se nalazi u hrvatskom i dalmatinskom gorju, pronašao sam u nekoliko primjeraka na „Velikoj Gomili" kod Cazina; morska visina 797 m., podloga trias-vapno. Biljka je nova za Bosnu i Hercegovinu. Aschersohn i Kanitz u katalogu od god. 1877. sumnjaju u pojavu ove biljke u Bosni. Sorbus hybrida Crantz. Opazio sam nekoliko krivaca debala na Osjecenici planini izmegju krivih borovih šipraga u morskoj visini od 1700 m. (kredna formacija), Nova vrsta za Bosnu i Hercegovinu. Saxifraga oppositifolia L. Ovu ljepušnu alpinsku biljku sabrao je kustos Apfelbeck koncem jula god. 1891. na vrhu Volujka (južna Hercegovina). Za Crnu Goru napominju je Aschersohn i Kanitz, za Bosnu predstavlja novu vrstu. II. Na putu kroz bihacko okružje imao sam prilike s kustosom Keiserom, da iznova nagjem nekoliko zanimivih nalazišta za Berberis vulgaris L. Iz južne Bosne bila je poznata ova biljka posredstvom dra Becka, koji je istu sabirao na Treskavici planini i na Maglicu pri 1700 m. morske visine na veoma mucno pristupacnim liticama. Murbeck je konstatovao njezinu pojavu I u Hercegovini na odroncima Veleža iznad Sopilje pri 1600 m, no ujedno je posumnjao, eda li se odista divlje pojavljuje sjevero-zapadno od grada Mostara, gdje je istu pri 100 m. morske visine sabirao ; moguce je, da je po srijedi kakav bjegunac iz bašce. Nagjosmo ovu biljku prvi put u bihackom okružju u gustoj šumi razbacanu , suviše kako cini citave partije šume na testi od Drenove-karaule u Bihac pri 400 m. morske visine; dalje smo konstatovali njezinu pojavu na 488 m, visokoj Ripackoj glavi na putu od Bihaca u Petrovac; u oba slucaja bješe za izvjesno divlja, daleko udaljena od svijeh ljudskih naseobina, pri cemu valja još primjetiti, da se Berberis u mjestima bihackog okružja ne gaji ni u bašcama, niti kao šušnjava biljka. Na trecem mjestu nalazi se još, no opominjuci više na južno-bosanska nalazišta, na liticama kod manastira Ermanja na Uni, pri 670 m. morske visine. Najzad nagjosmo još tu biljku u stranama Klekovace i Osjecenice planine u visovima od 1600—1950 m. kao kržljav grm. Kod manastira bjehu debla vec u izumiranju, listovi pozobani nekakvom meni nepoznatom gljivom. Po geološkom svojstvu našli smo biljku na triasnom, Jura i krednom vapn