Sutjeska i Trstivnica, boravišta bosanskih kraljeva, cesto se spominju u srednjevjekovnim listinama, ali im se spomen u narodu nije ucuvao. Nema ostataka gradevinskih, za koje bi pomenuta imena privezana bila, te im mjesta još nijesu odredena. Tek se toliko može nagadati, da jedne dvore u sutjesci (sutisci, stisci t. j. tjesnacu), a druge nuz rijecicu Trstionicu valja tražiti. Nadalje može se pretpostaviti — pogledom na to, da se nahodiše izmecu tvrda Bobovca i „grada Vrane" poviše sela Dobuja — da nijesu bili tvrdave, vec tek gradici ili zamci. Razmotrivši položaj današnje Sutjeske, tek jedno mjesto nadosmo, koje bi zgodno bilo za kraljevske dvore. Mjesto je ovo vis, što leži na desnoj strani Trstionice, izmedu potocica Urve i manastira Franjevackog i potonjem pripadajuce, a danas zvano „Šetala". I doista ovdje ima ostataka zidovskih, i dobro se vidi, da su maltom (varju — lijepom) gradeni bili. Ovi se ostaci zidovine vide sa teste, a poviše su manastirskoga malenoga groblja. Tu ih ima na tri mjesta: naniže neka poveca masa zidovine (a), uporedo upravljena s testom, podupire djelomice prvi zaravanak Šetala; poviše toga zaravanka pak uporedo s prvom zidovinom, opet drugi komad (5); a u istoj visini kano zadnji, bliže Urvi, ostaci poprecnoga zida (s). Osim ovih komada, dobro se na obronku provale Urvine (za koju narod veli, da je tek u novije doba izrivena od vode, koja je prije drugom stranom otjecala), mogu da raspoznaju još dva zida , koji su poprijeko današnje provale tekli; napokon se još vidi komad zida i po desnom obronku spomenute provale. Za ove potonje ostatke govori narod, da je tu bila neka „grada". Za zidovinu a, vele Fratri, da je to ostatak a zid s da je od nekadašnje crkvice sv. Grgura. Sve ovo izneseno utvrduje uvjerenje, da je mjesto kraljevske Sutjeske tamo, gdje su danas manastirska „Šetala". Za „Trstivnicu" držimo, da je valja tražiti, ne u planinama i gudurama iza Sutjeske, vec u pitomoj dolini izmecu recenoga mjesta i utoka Trstionice u rijeku Bosnu. U tome kraju, uspored s rjecicom, tek iza jedna pozicija, koja bi podesna bila za gradic — a to je strmenit vis sa dvije glavice pokraj sela Brežana, na lijevoj obali Trstionice. Pohodivši mjesnost, konstatovasmo da na zapadnom obronku vece glavice ima ostataka zidovine, naime lomljeno kamenje i po njemu malte. Narod (muhamedovski) naziva vecu glavicu „Velika Gradina", a manju „Gradinica". Držimo, da ova imena pouzdano svjedoce, da je ovdje nekad bila gradevina, a konjektura da to bijaše „Trstivnica" nikako nije prevec smjela. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su fusnote.