INFOBIRO: MEDIACENTAR SARAJEVO

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

01.10.1891

Banja" kod Fojnice.

Autori: LUKA GRĐIĆ-BJELOKOSIĆ

Oko pedeset metara iznad Fojnicke kotline diže se seoce „Banja". Vec i sam naziv „Banja" pokazuje, da je vrijedno o rvome seocu koju progovorit. Selo pripada braci Huzbašicima iz Fojnice, a njima ga je otac ostavio u Miraz. U selu imaju tri citluka i na svakom po kuka i ostalo, što je za citluk potrebito. Sa tri je strane selo zatvoreno hraetovim i jelovim tajevima, a sa cetvrte je otvoreno prema Fojnici. Na sred sela izviru tri ljekovita vrela', koja mi i dadoše povoda, da štovanim citaocima ,,Glasnikašvto. U ovome kotaru, a i u obližnjijem, poznata su ova vrela, kao ljekovita od reumaticnijeh bolesti. Osobito se rado u njima kupa ženskinje, koje pati od zubobolje i od bolesti maternice. Najgornje i najglavnije vrelo jest treba kroz dosta tijesan ulaz zajedno tri metra spustiti. Kada se dolje side, dode se u kamenitu pecinu, koju je priroda tako uredDla, da se u njoj može kupati kao u kakvoj vješto nacinjenoj banji. Vrucice vode iznosi po Reomiru 24-5°. U staro je doba, sve do nazad 5 godina, ovo vrelo jedino bilo za kupanje. U njemu su ovdašnji Franjevci bili nacinili stube, po kojijem se dolje silazilo. Sada tijeh stuba nema, te se tu niko i ne kupa, nego ako hoce da se iz ljubopitstva unutra spusti, treba mu metnuti stube, ili se na konopcu spustiti. Iz ove jame istice voda u potok banjski za jedno 40 metara na niže, te na izvoru pokazuje toplinu od 18° Reomira. Druga dva vrela ležala su sve do nazad 5 godina zanemarena, te se u njima nije ni kupalo. Prije 5 godina ocistili su cinovnici kotarskoga ureda u Fojnici ovo jedno vrelo i, na njemu ogradili drvenu kolibu, te se sada tu more lijepo okupati. Pri cišcenju ovoga vrela našlo se japije i jarak, ograden kamenom, kuda je voda odvodena. Po ovome sudepi more se reci, da je tu i prije, u staro vrijeme, bila ogracena banja. Najvjerovatnije je, da eu se tu kupali rudari, koji su radili u Cemernici, po sahata daleko od banje i kojijeh je bila citava naseobina na Gradini spram banje. Toplina je vode u ovome vrelu ista kao i ona u „ Jacina je vrela na jedan sekund 1—11/2 litra vode. I Odmah iznad ovoga vrela izvire vrelo hladne vode. Ono nije sa sasvim hladno, te je vjerovatno, da se miješa sa toplom vodom. Kad bi se Dobro uredilo, može biti da bi bilo još toplije. Ispod ovoga vrela na jedno 10 koracaji ima još jedno toplo vreoce koje je i sada u blinji i zanemareno. Vrucina mu je 22° Reomira. Kada je gospodin Riker, nadsavjetnik rudarski iz Beca, proljetos dolazio, naredio je ovdašnjem rudarskom inžiniru. da mu od svakog vrag po nekolike boce vode u Bec pošalje, radi tacne analize. On je to i ucinio te cemo tako u brzo znati njeno zdravstveno stanje, šta ova vrela vrijede. Narod ova vrela drži kao ljekovita. Tome je naden dokaz, što se u svako vrijeme more naci kogod da se kupa, a, po gdjekada to treba, po dva sahata cekati, dok na tebe dode red, premda more na jedan puk uljež 4—6 osoba, da se kupaju. Vrelo pohode najviše iz Visokog i Sarajeva. Okolica je banje vrlo divna, da se ne da. Od svuda se okitila gajevima, u kojijem vecinom crnogorica raste, a ispod banje se pružila Fojnica.