Tu skoro izašla je u nakladi K. Gerolda eina u Becu (1892.) djelo, Die Kafer von Mitteleuropa", što ga je obradio Ljudevit Ganglbauer, pristav c. kr. prirodoslovnog dvorskog muzeja u Becu. I. svezak: rod. Pisac toga u entomološkoj literaturi jedinog djela svoje ruke, opisuje tu strogo znanstvenim, sustavnim nacinom, dodajuci dihotomicke tabele za odrecivanje Familija, tribusa, vrsta i odlika, sve u austrougarskoj monarhiji zajedno s Bosnom i Hercegovinom, u Njemackoj, Švicarskoj, kao i u Francuskom i talijanskom alpinskom podruciju poznate kukce. To ce djelo imati 6 svezaka, svaki po 30—40 tabaka. Prvi svezak obraduje rod u širem smislu), u drugom ce biti govor o rodu (nekrofaga u širem smislu), u trecem o rodu Clavicornia i Lamellicorn, u cetvrtom Serricornia (u smislu Lekonta i Horna) i Neteromera, u petom Rhynchophora, u šestom Rhytophaga (u smislu Lekonta i Horna). Pri kraju šestog sveska pridace pisac isporednu morfologiju koleoptera. To nam djelo dolazi baš u dobri cas, pošto je odlicno za svoje vrijeme djelo pokojnog direktora c. kr. zoološkog dvorskog kabineta, c. kr. vladinog savjetnika J. Budevita Retenbahera, „Fauna austriaca u trecem izdanju vec raspacano, i jer je literatura o Kukcima srednje Evrope rasijana po nebrojenim entomološkim strucnim spisima i monografijama domacim i stranim, koje su takoder vec raspacane i kojih privatni izucavalac vecinom ne može ni da namakne, a uz to narocito i poliglotno obradivanje predmeta strucnom entomologu velike teškoce cini. Bosanskohercegovacki muzej u Sarajevu, kome je jednim od glavnih zadataka i intenzivno izucavanje bosanskohercegovacke Faune kao i one ostalih zemalja na balkanskom poluostrvu, poslužio je piscu, te je u svoje djelo mogao uzeti i Faunu Bosne i Hercegovine, i tako je, potegavši u svoju radnju i to, nada sve znamenito i veoma zanimljivo podrucje, koje cini prelazak južnoevropskoj i balkanskoj Fauni, mogao pregledati veci krug oblika, pak svome djelu dati tim veci opseg i vrijednost. Otkakoje otpoceto to djelo, t. j. od godine 1889., bosanskohercegovacki je materijal koleoptera u zemaljskom muzeju sarajevskom spisatelju bio nepresušivo vrelo najznamenitijih opažanja, podataka i utvrda za rasprostranjivanje pojedinih vrsta, njihove sposobnosti za varijacije i za specificnim razdvajanje ili stapanje. Znamenitost i obilatost podrucja bosaneko-hercegovacke Faune vidi se vec otuda, što se u I. svesku toga djela, koji obuhvata samo rod Saga-Caraboidea t. j. oko V, ukupne Faune, vec navodi 20 novih vrsta i 6 novih odlika, poslije 3-godišnje tek prakse zemaljskog muzeja, koje pripadaju jedino okupiranom podrucju, i to: 46—47. Megodontus sarajevoensis Apfelb. . nov. var. 47. „ bosnicus Apfelb. . . „ „ 47. „ Schmidti Apfelb. . . „ ,, 68. Carabus Ganglbaueri Apfelb. . . „ 106. Nebria Apfelbecki Ganglb. . . . nov. spec. 107. „ bosnica Ganglb. ....,, „ 198. Trechus bosnicus Ganglb. . . . „ „ 201. „ obtusiusculus Ganglb. .... 210. Anophthalmus pilifer Ganglb. . . „ 210. „ treskavicensis Ganglb. „ „ 212. „ Reiseri Ganglb. . . „ „ 219. Aphaenops Apfelbecki Ganglb. . . ., ., 230. Omphreus Beckianus Ganglb. . . „ „ 238. Antisphodrus bosnicus Reitt. ... ., „ 239. Calathus bosnicus Ganglb. ... „ „ 289. Pterostichus Meisteri Reitt. . ". ". nov. var. 290. „ Beiseri Ganglb. . . nov. spec. 303. Molops bosnicus Ganglb. .... „ „ 304. „ vlasuljensis Ganglb. . . . „ „ 304. „ obtusangulus Ganglb. . ". „ „ 304. „ curtulus Ganglb. .... „ „ 305. „ Apfelbecki Ganglb. ... ,, „ 307. Stenochoromus nivalis Apfelb. . . nov. var. 307. Ganglbaueri Apfelb. nov. spec. , 475. Hgdroporus Apfelbecki Kuw. . . ,, „ 539. Leistvs Apfelbecki Ganglb. .' . . „ „ Znamenovanje i prakticna vrijednost zemaljskog muzeja sarajevskog, kao zavoda, koji je nauci od prijeke potrebe, baš pri ovome zaista velicajnome djelu svoje ruke izlazi na vidjelo, te ce zemaljski muzej pri tome za deset godina imati posla. Mi ne možemo, a da to veliko djelo gospodina pristava Ganglbauera najradosnije ne pozdravimo, te ga najtoplije preporucujemo svim prijateljima entomologije u Bosni i Hercegovini.