Ime polja Glasinackoga u posljednjim je godinama postalo poznato u dalekom svijetu starinama „predistorickim", iz vremena ilirskoga. Ali i srednjega vijeka ovo visoko polje nije bilo bez važnosti, ležeci na mjestu, gdje se sastaju putovi od unutarnje Bosne, od Lima i od donje Drine. Vec u našim „Handelsstrassen und Bergwerke von Serbien und Bosnien wahrend des Mittelalters" (1879) str. 86 spomenuli smo Glasinac kao carinu 1429 i 1430, po zapisnicima vijeca dubrovackoga. Kad smo nedavno našu radnju u Dubrovniku nastavili, osobito u starim sudskim i notarskim knjigama, našli smo još devet drugih, bilježaka o Glasincu. U knjigama arkiva dubrovackoga Glasinac se spominje svega 11 puta, u g. 1404—1430. Najcešce se govori o njemu u dogovorima dubrovackih trgovaca, vlastele i pucana, sa Vlasima ,,ponosnicima" iz raznih „katuna" hercegovackih i crnogorskih, koji su se pred notarom opcinskim usmeno obvezivali, u koje vrijeme i za koju platu ce stoku karavana na svojim konjima donijeti na ugovoreno mjesto. Tu se pocetkom 15. vijeka kraj Prijepolja, sv. Petra na Limu (današnje Bjelopolje), sv. Nikola u Banji na Limu, Foce, Goražde, Ustikoline, Prace, Vrhbosne, Olova i drugih mjesta cita i ime Glasinca. Razumije se, da ova mjesta nijesu bila svagda posljednji cilj karavane; tamo su trgovci pustili Vlahe „ponosnike", koji su stoku donijeli iz Dubrovnika, i ugovorili se opet s drugim ponosnicima, da nose tovar, ili kako se je onda govorilo „ponos" u „turmi" ili „karavani" dalje u Srebrnicu, Zvornik, Rudnik, Novo Brdo itd. Tako bice bilo i kod Grlasinca, koji je bio samo prolazno mjesto. U zapisima forma imena je Glasinac (mase. sing.). Glavno mjesto u njem je bila „crkva u Glasincu", „mjesto receno crkva Glasinacka" ili prosto „crkva recena Glasinac." Da je to sadašnja Crkvina kod obeliska na uspomenu bitke kod Šenkovica g. 1878., izveo je u Glasniku zemaljskog muzeja 1891. str. 331. g. Grjorgje pl. Stratimirovic, kojemu sam o tim zapisima o nekoj crkvi na Glasincu bio rekao lani u Sarajevu. Jedan put se spominje mjesto, receno Obra na Grlasincu (1404.); u Bosni sad ima dva sela Obre, kod Visokoga i kod Konjica, ali ima li na samom Grlasincu ili blizu njega koji trag ovoga imena, nije mi poznato. v Vidi se, da se je u 15. vijeku u Glasinac brojilo i Mokro; tamo je kuca ili selo nekoga Butka, jamacno vlastelina, bilo mjesto, gdje su Vlasi karavana imali stoku stovariti. Ovo je Mokro bilo 1402. Sandaljevo, pa i carina na Grlasincu 1429. i 1430. bila je ili Sandaljeva ili barem pod uplivom Sandalja. Evo svi ovi spomeni o Glasincu: 1.14:04., 24. oktobra. Jedan Vlah iz katuna Prvotinjica ce donijeti stoku trgovca Lukca Ostrovica ,,usque ad Glasinica a Obra" (Div. Canc. 1403—1405 u arkivu c. kr. okružnoga suda dubrovackoga). 2. 1406., 10. oktobra. Prijenos stoke ,,in Vlassinez ad domum Budche". Malo prije 5. septembra se spominju ponosnici Vlasi „de catono Begove", koji ce nositi sukna (pannos) ,,usqe ad locum Mocroy ad domum Butci". (Div. Canc. 1405). Osim toga je zapisan 9. novembra 1402. transport Vlaka ,,ad unum locum vochatum Mocro voiuode Sandagli" (Div. Canc. 1401—1403) i 10. maja 1408. karavana „ad locum dictum Mocro in villam vocatam Butcho" (Div. Canc. 1408.). 3.1425., 14. augusta. Hlapac Stankovic Vlah donijece stoke dviju vlastelina dubrovackih, Gucetica i Bobaljevica (Ser Gozcho de Coze i Ser Stephanus de Babalio), ,,usque Glasinac" (Div. Canc. 1424). 4. 1426., 30. dekembra. Dubravac Milicevic Vlah, covjek vojvode Radoslava Pavlovica, ce prenijeti 9 tovara sukna (salmas novem pannorum) ,,usque ad ecclesiam in Glasinac in Bosinam" (Div. Canc. 1426). 5. 1428., 12. januarija. Dubravac Milicevic Vlah iz katuna Prvotinjica ce nositi stoke vlastelina Dimitra Gradica i drugova njegove karavane, koja „iter parat in Subsuonich" (podgragje Zvornika), ,,usque ad locum dictum ecclesiam de Glasinac" (ib.). 6. 1428., 25. maja. Stanihna Stankovic Vlah donijece stoku vlastelina Luke Sorkocevica ,,usque Glasinaeium ad ecclesiam" (ib.). 7. 1428., 27. junija. Stoke vlastelina Žuna Saracica i drugova ce se nositi ,,ad Glasinac penes ecclesiam unam" (Div. Canc. 1428). 8. 1428., 25. augusta. Dubravac Milicevic prenijece trgovcima stoku ,,ad ecclesiam Glasinac" (ib.). 9. 1429., 5. augusta. Pismo senata Marinu Gundulicu i Gjurgju Guceticu, poklisarima kod vojvode Sandalja, kojima se daje nalog, da se tuže radi carina ,,a Buna, a Vrabac, a Glasinac, et a Zerniza" (Lett. e Comm. di Levante 1427—1430 u c. k. državnom arkivu dubrov.). 10. 1429., 12. novembra. Hlapac poci ce sa stokom vlastelina Vlaha Bobaljevica i drugih ,,usque ad ecclesiam nominatam Glasinac" (Div. Canc. 1429). 11. 1430., 23. marta. Zakljucak vijeca umoljenijeh (consilium rogatorum), neka se dade puna vlast knezu i malomu vijecu „scribendi pro gabella Glasinac voiuode Sandagl et aliis, de quibus šibi videbitur" (Lib. Rog. 1427—1432 u istom arkivu).