Po prijaznoj dobroti gospodina direktora Eduarda Pora dobio sam za naš narodni muzej opet nekoliko stvari, koje su nagjene prigodom daljega prekopavanja na rimskoj gradini Crkvenici, u Makljenovcu kod Doboja. Prvi, u slici 1. prikazani predmet ukusno je ragjen rimski stilus (pisaljka) od bronca, dug 10 cm. To je spravica, dolje šiljata a na drugom se kraju svršava plojkom, a upotrebljavala se je za pisanje na voštanim tablama tako, da bi se rtom urezivala slova u vosak. Kad se je htjelo što god ispraviti ili cijelo pismo izbrisati, okrenuo bi se stilus, pa bi se plojkom vosak opet zagladio. Nagjen je na Crkvenici još i drugi, posve jednak eksemplar, koji je gospodin direktor Por sebi zadržao za uspomenu. Drugi predmet sastoji se od jednog cijelog i od jednog posve jednakog, ali prelomljenog naušnjaka, od kojih je onaj citavi prikazan u slici 2. To su naušnjaci, koji posve prilice nekom pocestom obliku ranijeg srednjega vijeka iz merovinških grobnica u zapadnoj Njemackoj. Ipak ne bih htio da precizirani starost naših komada, jer ne znam, koliko se je od prilike taj oblik održao u Bosni. Najposlije ne mogu da na tom mjestu ne spomenem rimski natpisni kamen, što ga je kustos dr. Truhelka vec prije više vremena našao na istocnom podnožju Crkvenice, dakle izvan rimske utvrde, i koji je nedavno smješten u lapidariju zemaljskog muzeja. Oblik toga, s jedne strane do okvira oko pisma otesanog nadgrobnog kamena prikazuje pridana ovdje slika 3. Natpis je vrlo dobro ocuvan, ali je, kako slika pokazuje, nelijep i nejednak. Svojim ortogranickim pogreškama i neobicnom razdjelbom slova — n. pr. u rijeci CONIVGI dokazuje nevjestu ruku nekog seoskog majstora, a glasi kako slijedi: D(iis) M(anibus) G(aius) IVLIVS MAXI MVS • YETER(anm) GOH(ortis) • I BELG(arum) V(ivus) F(ecit) SIB(i) et AVlL(iae) AMABILI CO NlVai SVfATETaj je spomenkamen po tome za života postavio veteran prve kohorte Belgijanaca, Kajo Julije Maksim sebi i svojoj ljubeznoj supruzi Aviliji. Ovaj je natpis za nas za to veoma zanimljiv, što narocito spominje veterana prve belgijske kohorte, dok smo mi iz pojedinih slova na ulomku jednog spomenkamena, koji je nagjen u rimskoj gradini na Crkvenici (Glasnik, godina 1891., str. 256., slika 13.) zakljucili, da je ondje bilo zapisano Cohors I. Flavia Belgarum, te gornjim nadgrobnim natpisom vjerojatnije postaje naše mnijenje, da je gradina na Crkvenici bila zaposjednuta prvom kohortom Belgijanaca. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su: Slike (Rimski stilus, Naušnjaci, Nadgrobni kamen); fusnote.