INFOBIRO: MEDIACENTAR SARAJEVO

BOSANSKI VJESTNIK,

21.05.1866

(Nastavak.)

O KUPANJU U HLADNOJ I VRUĆOJ VODI.

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

Ladne ilidže pobudile su sa svoje preteranosti u prisnickom ljekarskom zavodu kod publike veliko odobrenje, ali kod iskusnnh ljekara vecu predostorožnost. Zdrav covek svakad voli ladno kupalište, bilo ono od bunarske, ili morske ili rjecne, ili planinske vode ili u koritu, jer se može osloniti na svoju organsku reakcionsku snagu, da ce na njega djejstvovati popravljajuci, snažeci i otvrdnjavajuci. Zato treba preporuciti narodnjem uspitanju, da se zdrava djeca ljeti kupaju u ladnoj vodi, i uciti ji da plivaju nesamo zbog moguce opasnosti, nego je i to s toga dobro, što se plivanjem podpomaže reakcija sa jacom djelatelnošcu mišica. Ovo treba da se rasprostre i na žensku djecu u ženskim plivalnicama, kakvih ima u više znatnih varoši. Ludost je novorodeno djete kupati u ladnoj vodi, kao što se to cini u Engleskoj, kojoj i mnoge njemacke porodice podražavaju, a zato su mnoge porodice kažnjene tupoglavstvom, slepocom, i drugim za celog života trajucim bolestima. Najpre treba djete malo-pomalo navikavati na ladan vozduh, na ladno pranje pa tek posle na ladno kupanje. Al kad djecica podu u školu, valja ih odma i u kupališta i plivališta šiljati. Drugo je sa slabackom djecom na u obšte i sa odraslima, koji neosjecaju da su sasvim zdravi. Lica, koja imaju slabost u srcu ili džigericama, koji pate od sipnje ili vodene bolesti u grudma, kojima se lako krv diže u mozak, koji su su podložni šlogu (udaru), koji imaju nesvesticu, grceve, epilepsiju, jako kucanje srca, ehtiku, koji su lako razdražljivi, nesmjedu se u ladnoj vodi kupati. Vrlo nježni, koji mnogo misle, koji mnogo sjede, u obšte umekšata lica nepodnose ladno kupanje, i samo u vrlo žarkim danima smjedu se piustiti u takovo, i to pošto se najpre dobro raslade vazduhom; al moraju od tog odma prestati, cim posle nekolikokratnog kupanja neprestane obšte uzbudenje, drhtanje udova, glavobolja ili uvelicana razslabljenost, ili se šta više pojavi jako lupanje srca, negladnost, grcevi u mišicima, sjevanje u rukama ili nogama, klonuce udova ili drugi nervozni pojavi. Žene, koje imaju jako pranje, i u obšte trudne žene, nesmjedu se u ladnoj vodi kupati. Stara lica takode da se nekupaju u takovoj, jer nemaju više toliko reakcionske sile. Visokoj starosti toplota je najvažnije sredstvo za život. U obšte ovo pravilo važi da se niko koji osjeca da nije zdrav, nekupa u ladnoj vodi dok mu to ljekar neodobri. Vruce su ilidže, kako za cistocu tako i za podpomaganje kožnog isparenja, — blagotvorne slabima, nježnima, starima, — samo se nesmiju odviše cesto upotrebljavati, niti odviše vrele, ako to nebi ljekar naredio. A svagda je savjesno mješati i sapunjavu vodu u kupatilo. Za veliku mladost i visoku starost, jaku nervoznu osetljivost i u obšte slabost, reumatizam (kostobolju), kožne bolesti, u obšte onde, gdi se nemožemo nadati jakoj snagi za reakciju, sposobne su vruce banje. Što je vrelija banja, tim jace draži, zahtjeva reakciju, uzbucuje krvni i nervovni život, probuduje stezanje grudi, stra', nesvjest, glavobolju pa i udar; vrele banje od 34-38 gradi R. sme naredivati samo ljekar. Dugo bavlenje u vrucoj vodi slabi, navlaci san i druge zle sljedi. Ladne banje nareduju se i kao kišna banja, pljusak i talasna banja. One su još za to dobre, što pored razladenja proizvode neki mehanicni pokret na koži, kojim sudice potresaju, živce probude bržoj reakciji pa toplotu ranije i življe povracaju. Zamjenjuju jako micanje mišica, a trljanje tjela cetkom ili vunenom krpom, u ladnim kupatilama proizvodi dobrotvornu toplotu i rumenilo kože. Zdrava, za reakciju sposobna lica, koja su naviknuta na rjecno kupanje, dobro ce ciniti da i zimi ladnim šmrkovima (tušovima) svoje tjelo ojacavaju i to u sobama, koje su najmanje 12 stenena R. tople; ledena ladnoca vode izravnuje se silnim, mehanicnim prskanjem iste, koje u kožu udara pa ovu toplo održava. Osobiti vid toplih banja jesu one parne. Premda je vrela vodena para u obšte štetna i škodljiva za preproizvodenje, opet su te banje bile još pre hiljade godina u istoku, a u petnajstom vjeku kod zapadnih Evropljana uobicajene kao dobrotvorno sredstvo za zdravlje, a u novija vremena opet se iz Rusije svud rasprostru. One ciste kožu podpuno od svakog ulepljenog dubreta, u vecem stepenu proizvode kreljuštanje i opadanje peruti, al takode djejstvuju silno dražeci, i tim cjeo organizam uzbuduju. Najpre se kožni krvni sadici jako ispune krvlju pa nabreknu, znoj istice, dok medutim kožna precica živaca manje djejstvuje. Kad se dakle ovako krvni sudici uzbude, onda je vrlo prijatno prskanje (tuširanje) kože ladnom vodom, koje je vrlo odavno u svim parnim ilidžama uvedeno, a pritom je i nužno radi izjednacenja sudicskog i živackog života, jer se time predica kožnih živaca draži, pa se djelatelnost sudica ublažuje. — Parna ilidža i s toga je bolja od vodenih kupatila, što se u njoj od tjela neiskljucuje vazduh, pa ga koža može use uvlaciti. — Samo se u parnu ilidžu nesme nipodkojim uslovom ici posle jela, i posle umora; naprotiv dobrotvorno ce djejstvovati, kad je covjek umoran ladnocom, putovanjem, nespavanjem ili gladu. Posle svakog parnog kupanja neobhodno je nuždan pokoj. Al se nesmemo odvec navikavati na te parne ilidže kao u obšte ninakvo jako draženje, jer cemo onda oslabljavati. Stari ljudi i trudne žene nesmjedu nikako ici u parnu ilidžu, jer bi im to bilo opasno. Kad vec uvidimo za koga je vruca banja a za koga je ladna, onda moramo odma znati, kako nam se valja vladati u istima. (Svršice se.)