Avijatika se silno razvija i veoma napreduje. Odkako je Blerio preletio 1909. kanal „La manch" (La manš) što spaja Englesku i Francusku (širok 39 km), avijaticari poduzimlju sve vece ture i natjecu se u brzini, visini i daljini pruga. Tako su poslije prelazili preko Afrike, onda iz Londona u Kairo, Bagdad, Kalkutu (Indija) i t. d., a skoro su naši avijaticari pošli iz Pariza u Bambaj (Prednja Indija) i vratili se u Beograd. Oni su taj put prevalili spuštajuci se na nekoliko mjesta. Nu najdulji put koji je izvršen u jednom lijetu, prevalio je americki avijaticar kapetan Carl Lindberg, koji je 20. maja o. g. uzletio sa aerodroma kod Nju-Jorka, pa pošao put Evrope preko širokog i velikog mora Atlautika. Njegov se biplan zove „Bijela ptica", a u njemu je bio sam Lindberg. Kad je htio uzletjeti, ispratila ga medu silnom svjetinom i njegova stara majka, pa mu rekla, i ako je znala da je taj put preko mora najveca vratolomija: „Žalim samo jednu stvar, a ta je: da na avijonu ima samo jedno mjesto, inace bih i ja s tobom pošla!" Od odlucne majke i sin — junak. On je taj Atlanski Ocean zdravo preletio za 33 sata i po, te se sretno spustio kod Pariza u 10 sati noci drugi dan. Tu mu je davao svjetlo reflektor od 1 milijarde svijeca jakosti, a docekalo ga na aerodromu oko 150.000 duša. Prvi mu je cestitao americki poslanik, a onda visoki funkcioneri Francuske Republike. U cijeloj Francuskoj izvjesile se zastave njemu u cast, a predsjednik njezin iskazao je Lindbergu pocasti kao kakvom suverenu (vladaru). Više dana je taj moderni junak primao razne casti od raznih društava; iza toga ga je pozvao sebi u goste belgijski, a onda engleski kralj. Avijaticar je doživio svuda triumf. On je preletio u jednom mahu 5.800 km., on je uopce prvi covjek, koji je zrakom preplovio prostrani Atlantik i koji je iz Novog Svijeta (Amerike) doletio u Stari Svijet (Evropu). On je po tome preteca ostalim modernim junacima, koji ce svojim radom što uspostaviti jace zracne veze medu ta dva kontinenta. Pa kako se avijatika vrlo brzo razvija, sigurno oe ce proci puna vrem)na pa, ca ogromni eroplani potpuno sigurni —kao danas željeznice — prenositi putnike i robu zracnim putem iz Evrope u Ameriku i obratno. On je u zraku ostao 33 ½ sata, a preletio 5.800 km., to znaci da je svaki sat preletio poprecno po 173 km, a to je od prliike zracni pravac od Broda do Sarajeva. Americka Unija je Lindbergu za povratak udomovinu stavila jedan svoj ratni parobrod kojim je oni otišao. Ovaj junak nije ni sligao u Ameriku, kada so diže drugi junak sa istog aerodroma, da na svom monoplanu „Miss Kolumbia" („gospodica golubica") sa jednim svojim drugom takoder preleti Atlantski Ocean. Uzdigli su se dne 6. juna i stigli su za 45 sati putovanja u Njemacku, u blizini Eislebena. Prec ma tome su se oni 12 sati više zadržali u zraku od Lindberga t. j. oni su ga potukli u tom smislu, ali je on potukao njih u brzini. Svaka cast ovim junacima, koji za svoju ideju i za korist covjecanstva ulažu citav svoj život natjecuci se na polju napretka i nauke.