INFOBIRO: MEDIACENTAR SARAJEVO

OSLOBOĐENJE,

22.11.2014

Gledano iz današnje perspektive i sa distance, njegove namjere su bile plemenite: govorio je da pokrivanje ženskog lica nije "fard", nije stroga dužnost, htijući tako postići jedan od važnih ciljeva koji se postavio pred Bošnjake u prvoj polovini XX stoljeća: uključivanje ženske populacije u sve korisne tokove muslimanskog društva u BiH. Drugo pitanje u ovoj polemici jeste bilo nošenja šešira! Sešir, fes, saruk, francuska kapa postali su tema u Bosni u XIX i XX stoljeću, ma koliko to moglo nekome zvučati paradoksalno. Društvo u vratolomnoj tranziciji, a bosansko je prošlo nekoliko puta upravo kroz takve bure, raspravljalo je i o pitanju kape, odnosno "kakvu kapu propisuje islam"

Hutbe i vazovi na bosanskom jeziku

Autori: ENES KARIĆ

Po povratku sa svog istanbulskog školovanja u Bosnu na samom početku 20. stoljeća, Mehmed Džemaludin Čaušević prihvata se posla prvenstveno na prosvjetoom planu. Praktički, od samog početka svog članstva u Ulema-medžlisu, 1905. godine, po Bosni je obilazio islamske škole želea istražiti i ustanoviti pravo stanje u njima. Ne treba posebno ukazivati na to da je brzo doživio veliko razočarenje. Bošnjaci su medrese držali ne samo u konzervativnom, već je bolje kazati u konzerviranom stanju. Čini se .....