Uskrsni svetac nije nepomičan, on mijenja svoj datum. Čitave tri hefte iznosi razmak za datiranje Uskrsa. Ove godine smo imali prilično rano Uskrs, a ko može kazati, kad će iduće godine biti? To stoji u božjoj i kalendarevoj ruci. Čuje se doduše kadkada pravilo, da uskrs pada u prvu Nedjelju iza puna mjeseca, koji ide za proljetnom ekvinokcijom. Dobro! Ali kad je proljetna ekvinokcija? To je dvadeset i prvog marta. A kad je prvi puni mjesec iza toga? Ko će to proračunati? Na primjer samo za god. 1894. A ko ne bi rado znao, ka je bio Uskrs g. 1871., kad li će biti g. 1900.? Kako će čovjek naći pune mjesece? Uzmimo, da ih iznagje, ipak bi se mogao prevariti. Morali bismo kazati: prva subota iza uskrsnog punog mjeseca i iza 21. marta, iza dana ekvinokcije. Uskrsni mjesec ,nije astronomičan mjesec, a ekvinokcija, što su ju kalendardžije jedanput za sve odredili na 21. marta, nije astronomična ekvinokcija. Crkveni mjesec može pokazati razliku od dva dana sa astronomskim. Iz toga slijedi, da bismo se mogli možda sasma prevariti, kad bismo se uvijek ravnali po crkvenom punom mjesecu, da odredimo Uskrs. Pošto uskrsni puni mjesec može pasti već na 21. marta, onda može već na 22. marta biti Uskrs, ako je taj dan Nedjelja; ali prije ne. Ako dakle pun mjesec slučajno padne na 20. marta, po tom prije ekvinokcija, onda može uskrsni pun mjesec tek na 18. aprila pasti, a onda je uskrs tek na 25. aprila. To je najkasniji datum. Na 22. marta pao je Uskrs zadnji put godine 1818., a na 25. aprila zadnji put god. 1880. — Iz ovoga se vidi, da nije nikakova malenkost znati, kako ćemo odrediti Uskrs. Uskrsni mjesec spada u najteže stvari, što ih megju nebom i zemljom ima. Njegov tok se odregjuje po metodi, koja je vrlo komplicirana i zavisi od tako zvanih epakta, nedjeljnih slova i od jednog misterioznog "zlatnog broja“. Zlatni broj je—uzprkos njegovom zamamljivom pridjevu — vrlo neugodna uredba. To je broj, koji pokazuje, u koji red po broju spada jedna izvjesna godina u mjesečnom ophodu t. j. u periodi od 19 godina, poslije kojih mjesečne mijene opet padaju na isti datum. Ovaj broj označivahu stare kalendardžije zlatnim slovima; pa ako promislimo, da se čitavo hrišćanstvo najžešće prepiralo oko 200 godina o vremenu uskrsnog praznika, sasma je opravdano, što je najzad pronagjeno pravilo, pa makar bilo ne znam kako komplicirano, zlatnim slovima zgotovljeno. Tako su morali obični ljudi jedno i po stoljeće, računajući od Nicejskog sabora (325. posl. Hr.), odreći se vlastitog izračunavanja uskrsnog praznika, dok se ne javi muž, koji pronagje novi postupak, koji svako može izvesti, ako znade one četiri obične vrste računa. Doduše taj postupak nije prost, no, pošto će se to izvoditi u dokolici uskrsnog praznika, biće vremena i ustrpljenja, a više nam ne treba. Ženijalni izumitelj ovog postupka, poznate uskrsne formule, jest Karl Friedrich Gauss, najveći matematičar svijeh vremena. Ovu formulu iznašao je početkom ovog stoljeća, te je objelodanio u izvješću gottingenskog naučnog društva. Pronašao ju je, a da sam nema za to dokaza, matičan dokaz dao nam je tek kasnije jedan drugi matematičar. Pogledajmo taj postupak. Uzme se godišnji broj, za koji hoćemo, da znamo uskrsni datum i razdijeli najprije sa 19, onda sa 4, onda sa 7. Pri tom nas interesuju samo ostaci. Upotrijebimo to na god. 1893. 1893:19 daje ostatak 12; 1893:4 daje ostatak 1; 1893 : 7 daje ostatak 3. Onda uzmemo prvi ostatak i pomnožimo ga sa 19, a pribrojimo 23. Onda razdijelimo rezultat sa 30, a ostatak, što ga pri toj diobi dobijemo, zapamtimo kao četvrti ostatak. Primjena na god. 1893.: Prvi ostatak je 12, 12.19 — 228; pribrojimo 23 = 251; podijeljeno sa 30 daje ostatak 11. Onda pomnožimo drugi ostatak sa 2 i pribrojimo 4 i onda još četiri puta treći ostatak i šest puta četvrti. Što izagje, razdijelimo sa 7 i dobijemo peti ostatak. Primjena: 1 X 2 = 2, 2+ 4 = 6, 6 + (4X3) = 18, 18+ (6X11) = 84; 84: 7 daje ostatak 0. Najzad pribrojimo sad još četvrti i peti ostatak; onda dobijemo broj dana, koje moramo pribrojiti 22. martu, da dobijemo dan uskrsnog praznika. Primjer na god. 1893.: 11 +0 =11. jedanaest dana iza 22. marta, to je drugi april. To je bio posao! Ali nije težak i svak ga može izvesti. Samo još jednu primjedbu. Može se dogoditi, da dobijemo kao rezultat 26. aprila. To ne ide. Vidili smo, da Uskrs ne smije prijeći 25. april. U ovom slučaju brojimo 7 dana, tačno jednu heftu natrag. Najzad još jedno ograničenje. Pravilo, što smo gore dali, vrijedi samo za devetnaesto stoljeće. U oba slijedeća stoljeća moramo brojeve 23 i 4 zamijeniti u računu sa 24 i 5. Najprostije je naravno pogledati u kalendar.