Nesuglasice o bosanskim bogumilima.

Krštenja i bogumilska tradicija

Iako su svi bosanski kraljevi, pocev od Tvrtka, pa do posljednjeg Stjepana Tomaševica kršteni, cuvali su bogumilsku tradiciju i u poveljama vlasteli nisu upotrebljavali krst

Nijemi svjedoci bosanskog postojanja

Ne mogu se upuštati u analizu epitafa sa stecaka, što su drugi uspješno analizirali, pisanih pismom bosancicom, ali se zna da se i u mitu, legendi i epitafu izražava manihejska, hereticka, bogumilska ili Ijudska životna filozofija

Da su živi bogumili

Da su živi bogumili

Tekstovi Rame Kolara su, za naše prilike, skroz atipicni, nešto izmedu satiriCne priCe o fragmentima koje sobom pronosi ovdašnja, odvec burna, matica života, ali kroz koje se ujedno progovara i ozbiljno, kriticki odvažno, bez jeftinih kalkuliranja, promišljeno do kraja, iako je u pitanju, moglo bi se kazati, stvaranje i pisanje po dnevnom diktatu

BOGUMILOM ILI SILOM

Dok su srpski i hrvatski nacionalizam prisvajali Crkvu bosansku za pravoslavlje odnosno katolištvo, te tako prisvajali i Bosnu i njeno stanovništvo za vlastitu državno-nacionalnu opciju, muslimani su se na tome istome motivu razgranicavali od Srba i Hrvata, gradeci vlastitu identitetsku proklamaciju i definirajuci "bogumilstvo" kao svojevrsnu prirodnu pripremu za primanje islama, kao njegovu anticipaciju ??Safvet-beg Bašagic (

Svojatanje stećaka

Materijalna i duhovna umjetnost stecaka je u nama i s nama, naša sjena, koja je nekad ispred, nekad iza

Pustimo naše pretke na miru

Aktuelne religijske oligarhije, ali i ideologije koje im se dodvoravaju nemaju pravo svojatati tradiciju bosanskih bogumila, ona je davno prešla granice ovih prostora i oplemenila cijeli svijet

Zemlja heretika i prebjega

U XII vijeku Bosna je bila pribježište svih progonjenih iz okolnih zemalja i šire zbog vjere ili bilo kojeg drugog uvjerenja

Bosna u srednjem vijeku

Država Bosna, kao samonikla tvorevina, politicki se razvijala kao poseban subjekat i država, isto kao i njeni susjedi Hrvatska, Srbija (Raška) i Duklja