Kako južni Slovjeni uopce, a narod u Bosni i Hercegovini naosob veoma prianja uz porodicni život, to se samo sobom razumije, da cemo rijetko kad naici na beženstvo. Samo onaka celjad, kojoj je od prve mladosti srce iskvareno ili pamet ostala pusta, ili koja je baš nemilo zakržljala, osudena je, (na srecu po zdravlje naroda) da mimo svoju volju svoj vijek proživi u beženstvu. Vecara, narocito starijeg, nekako slabo cijene. Nije to citava ljudina, koji sebi nije umio osnovati svoje ognjište; nesretna je djevojka, koja ostane usidjelicom. Pa kad ih se dvoje nadu, te na svome ognjištu razbuknjaju plamen, to onda, dakako, ocekuju božiji blagoslov, koji se javlja u vidu obilna podmlatka. U domacega svijeta nije doduše glavna svrha braku, da se nade djece, kao u Jevreja, ali opet vide nesrecu u tome, kada ne bude od srca poroda, te ovakome zlu traže svakojakog lijeka. Radi neplodnosti u braku ovuda, kako i drugdje, ponajviše krive ženu, ali pri tome rijetko kad uzroke traže u poremecenom stanju utrobe, ili u drugim bolestima, s kojih se dešava ovaka nedaca, nego to u najcešcim prilikama pripisuju nekim višim uticajima. Po njihovome sudu ili je to onda pokora od Boga, ili su krive vještice, ili zli dusi. Prema tomu udešavaju i lijekove od besplodice. Srpkinje putuju na proštenje k cudotvornoj slici bogomajke u Cajnice, da ondje molitvom isprose od srca poroda, jer vele, da ova osobitu pomoc daje u takim prilikama, Katolikinje placaju silne mise, Muhamedanke traže gatalice i zapise, Jevrejke opet ištu pomoc u rabina i hodža, sve pak ukupno upotrebljuju citavo cislo simpatickih i drugih lijekova iz narodnjeg ljekarstva, od kojih se nadaju pomoci u nerodici. Hoceš li, da se uvjeriš, da li ce koja ženska uopce valjati za radanje, a ti joj, ali da ona ne zna za što, u jutru podaj cašu ugrijane vode, u kojoj je rastopljeno nešto sirišta od zeca, neka to popije. Koja na to osjeti bolove u utrobi, ta ce radati, a koja ne osjeti, ostace nerotkinja. Za ove stvari, vele, da kvare zametak: kiselo mlijeko, u kome je smoceno lišce od kopra To treba kroz više dana uzimati jutrom i vecerom. Cetiri dana poslije menstruacije ne smije da bude spolnog druženja, a u vecer petog dana neka žena popije malu cašicu soka od modre kadulje, i cetvrt sata iza toga neka prilegne. Ako to ponovi više puta izasopce, onda ce, kako uvjeravaju, imati djece. Ako koja žena ne može da zatrudni, jer je ocarana, onda neka sveštenik blagoslovi gospinu travu .Ovu travu onda treba kuhati i kroz nekoliko dana iajutra piti. Osim toga neka žena tu travu uza se nosi. Osim ovih iz biljarstva uzetih lijekova preporucuju se za unaprecivanjo oplodnje još ovi: Corba od starog pijevca, u kojoj su mošnjice od vepra, ili obicna blstra voda, u kojoj ima mrvicak osušene i u prašak stucane maternice od zecice. Oba ova lijeka treba dulje vremena upotrebljavati. Oblikom još cudnovatiji, ali sasvim prema duhu narodnjeg ljekarstva jesu oni lijekovi, što ih naznacuje rukopisna zbirka bosanskih lijekova iz godine 1749., priopcena u IV. svesku „Glasnika" god. 1889. po dru Truhelki, i koje narod još mnogo upotrebljuje. Prve nedjelje po mlacaku (dakle kad je mlada nedjelja) neka se nerotkinja pri ishodu sunca uspne na vrbu, neka ondje progutne tri crva, nacena u plodu šipkovom i neka do tri puta rekne: „Sunce zace za brdo a ja zacoh u breme. U gnoju nepoznatog pastuha neka žena nace citavih jecmenih zrna, neka ih posije i kako poniknu, neka tri od njih pojede. Nerotkinja neka jednoj trudnoj ženi kroz plot iz usta u usta dodade uskisla hljeba, pa ce imati poroda. Kada kojoj dolazi mucno, kad povraca i volja joj dolazi na neobicne stvari, to su onda prvi znaci, da je žena zatrudnjela, a to se još utvrduje eksperimentom, što ga je vec naveo dr. Vladan Ðordevic u svome djelu „Narodna medicina u Srba", i koji u tome sastoji, da ona, za koju se misli, da je zatrudnjela, kroz tri veceri jednu, pred vrata stavljenu sjekiru nakvasi pa u jutru prigleda, da li se je na sjekiri pokazala rda. Ako se je rda pojavila, onda nema sumnje, da je žena zatrudnjela. Ako vec covjeka okružuje cijela ceta dušmana od njegova plemena i zlih duhova, koji mu ogorcavaju život kako i gdje samo mogu, a ono se ta ceta još umnožava spram trudne žene. Zle žene zavide joj srecu pa nastoje, da je ocaraju ili ureknu; vile i ninovi svakake joj smetnje cine, samo da povrgne i t. d. Samo cavo pred trudnom ženom gubi moc, jer je ona posvecena blagoslovom božijim, što ga nosi pod srcem. Što god samo ima lijekova i pomoci od uroka, cina, ogramka, sve se to sada upotrebljuje u vidu kojekakih biljega, koji odvracaju, i hamajlija, samo da se trudna žena sacuva od kvara. Nocu ne smije trudna žena nikad izlaziti iz kuce, ali ako to ipak mora da bude, onda ne smije zaboraviti da ponese komadic kruha pod desnom pazuhom, jer ce inace biti žrtvom zlih cina. Nježan obzir na trudnu ženu pokazuje se u obicaju, raširenom po svoj zemlji, da se takoj ženi ne krati nikaka želja, jer bi ona inace mogla povrci, a sebi možeš navuci jacmen na oku. U španjolskih jevreja ne smije se o jestvinama, kojih trudnoj ženi ne možeš da namakneš, ni govoriti, a ako ko u njenu prisucu pohvali ovaku jestvinu, odmah ce se naci neki, koji ce reci, da nije slatka, da ne hrani i na svaki je nacin pokuditi. Ali ne samo svoga zdravlja radi, nego i radi ceda, što ga pod srcem nosi, mora se trudna žena ograditi citavim bedemom kojekakih pomagala za obranu. Trudna žena ne smije pogledati ružna covjeka ni nakazne životinje, ako ne ce, da im dijete bude slicno, ne smije gledati, kako se kolje ovca i sl., jer ce joj dijete biti sipotljivo i ne ce htjeti dojiti majke, ali ona ne smije ni preko krvi zaklane životinje koraknuti, jer ce djetetu ostati madeži na tijelu. Ona ne smije da vidi zeca, lisice ili meceda, jer ako vidi zeca, ne ce dijete imati sna, ako vidi lisicu, cesto ce dijete snalaziti groznica, a ako vidi meceda, teško ce prohodati. Ako omete kuhinju, onda neka se cuva, da u smecu ne izmete iskru žive vatre, jer ce dijete inace patiti od gr